Skip to content
  • Naslovna
  • TV KIKINDA LIVE
  • Emisije
    • Rezervisano
    • Plodovi ravnice
    • Mini intervju
  • Kikinda na WEB-u
  • Aktuelnosti
    • Komnet mreža
  • Marketing
  • O nama
  • Kontakt

Calendar

avgust 2022.
P U S Č P S N
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293031  
« jul    

Archives

  • avgust 2022
  • jul 2022
  • jun 2022
  • maj 2022
  • april 2022
  • mart 2022
  • februar 2022
  • januar 2022
  • decembar 2021
  • novembar 2021
  • oktobar 2021
  • septembar 2021
  • avgust 2021
  • jul 2021
  • jun 2021
  • maj 2021
  • april 2021
  • mart 2021
  • februar 2021
  • januar 2021
  • decembar 2020
  • novembar 2020
  • oktobar 2020
  • septembar 2020
  • avgust 2020
  • jul 2020
  • jun 2020
  • maj 2020
  • april 2020
  • mart 2020
  • februar 2020
  • januar 2020
  • decembar 2019
  • novembar 2019
  • oktobar 2019
  • septembar 2019
  • avgust 2019
  • jul 2019
  • jun 2019
  • maj 2019
  • april 2019
  • mart 2019
  • februar 2019
  • januar 2019
  • decembar 2018
  • novembar 2018
  • oktobar 2018
  • septembar 2018
  • avgust 2018
  • jul 2018
  • jun 2018
  • maj 2018
  • april 2018
  • mart 2018
  • februar 2018
  • januar 2018
  • decembar 2017
  • novembar 2017
  • oktobar 2017
  • septembar 2017
  • avgust 2017
  • jul 2017
  • jun 2017
  • maj 2017
  • april 2017
  • mart 2017
  • februar 2017
  • januar 2017
  • decembar 2016
  • novembar 2016
  • oktobar 2016
  • septembar 2016
  • avgust 2016
  • jul 2016
  • maj 2016

Categories

  • Društvo
  • Ekologija
  • Ekonomija
  • Hrišćanstvo
  • Hronika
  • Kikinda na webu
  • komnet mreza
  • Kultura
  • Obrazovanje
  • Politika
  • Poljoprivreda
  • PR tekst
  • Privreda
  • Program za predškolce
  • Servisne informacije
  • Sport
  • Uncategorized
  • Zabava
  • Zdravstvo
  • Život
TV Kikinda
  • Naslovna
  • TV KIKINDA LIVE
  • Emisije
    • Rezervisano
    • Plodovi ravnice
    • Mini intervju
  • Kikinda na WEB-u
  • Aktuelnosti
    • Komnet mreža
  • Marketing
  • O nama
  • Kontakt
    • Facebook
    • Instagram
    • YouTube
    • LinkedIn
    • Twitter
    Društvo . Kikinda na webu

    Zašto su Lale lale

    On 11 jula, 2017 by Aleksandra Djuran

    Lala je svuda cvet, a samo u Banatu je i cvet i čovek. Odvajkada su Banaćani lale, a mi smo potražili odgovore zašto je to tako. Lala je reč turskog porekla i znači domaćin, gazda.Postoji mnogo priča, mitova i legendi o tome za što su Lale, lale.

    -Jedna od njih potiče iz vremena kada su Turci bili deo ovih prostora od sredine 16. do prvih decenija 18. veka obilazeći gazdačke kuće, a ne znajući imena vlasnika, sve su zvali Lalo. Tako je ostalo da su Banaćani Lale – rekla je Slavica Gajić, etnolog.

    Priča je i da su Mađari i Nemci kada su dolazili u Banat doneli sa sobom motiv lale, a tu je i mit da su naši ljudi odlazili kao šegrti u Evropu i kada su se vraćali, kao suvenire donosili su lale. Profesor u penziji Dragoljub Badrljica, poznavaoc istorije, ističe da bolji poznavaoci od njega kažu da su Lale naši preci koji su kao vojnici u Habsburškoj monarhiji pod vođstvom Marije Terezije ostavili tragove boreći se za monarhiju, ali i za svoje povlastice i privilegije. U želji da im se oduži carica je napravila smotru na kojoj su bili Sremci i Bačvani, a Banaćani nisu uspeli da stignu na vreme.Kada je dodela ordenja bila pri kraju pristigli su i Banaćani.

    -Jedan naš Lala Kristijan Nađ u knjizi “Zemlja od blata, krvi, znoja i snova” opisao je baš taj događaj. On kaže da je Marija Terezija da bi se odužila za herojstvo, Banaćanima dala najveći orden, od zlata izvezenu maramu na kojima su bili ukrasi od zlata u obliku lale. Tako je lala postala simbol dostojanstva – saznajemo od Dragoljuba Badrljice.

    Što se tiče etnološkog aspekta Vera Milutinović je u svojoj knjizi “Ornametisani sanduci u Vojvodini” pisala dosta o ovoj tematici. Na dozidnicama, ukrasnim tanjirima, miljeima, čaršavima, prekrivačima uvek je bio prisutan ovaj cvet.

    -Sačuvan je veliki broj predmeta: pokućstva, nameštaja, delova narodne nošnje na kojima je motiv lala. Od nameštaja to su sanduci za devojačku spremu na kojima su naslikani cvetovi lale. Lala je svojevremeno bila skupocen cvet, veoma vredan. Kraljica Marija Terezija najviše je volela ovaj cvet i nosila ga je na zlatnom lancu u vidu priveska. Tako su i Banaćini želeli da ga imaju na delovima svog nameštaja, a možda i da na taj način osete deo skupcenog i vrednog. U Narodnom muzeju imamo jedan sto ili astal iz Mokrina iz 1846. godine na kome su u sva četiri ugla namalane lale – istakla je Slavica Gajić.

    Na muškoj, tada odeći, a danas narodnoj nošnji, vez u obliku lale je bio obavezan detalj iznad džepa. Sa druge strane na ženskoj nošnji vezeno je klasje žita.

    Za Lale kažu da su tromi i niski ljudi, što je povezano sa ravnicom, tromošću i sporošću koja ih okružuje. Lale ili Banaćini oduvek su bili ljubazni i gostoprimljivi. Lalanje i tepanje uz otegnut govor karakterističan je za ovo podnevlje i zadržalo se i dan danas .

    You may also like

    Uz pomoć grada i države do kuće na selu

    Dobar odziv na vanrednoj akciji dobrovoljnog davanja krvi: Naredna već u ponedeljak, 15. avgusta

    Počeo je Kuvarski kamp “Mali kuvar” u Kulturnom centru

    Copyright TV Kikinda 2022 | Theme by ThemeinProgress | Proudly powered by WordPress