Okrugli sto u arhaičnim povorkama i savremenim karnevalima
On 14 decembra, 2017 by Rubin RubinProfesori Smera za tradicionalnu igru Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača dobili su finansijsku podršku od strane Ministarstva kulture i informisanja za realizaciju projekta „Od arhaičnih obrednih povorki do savremenih karnevala u Banatu“. Naučno-istraživački rad je obavljen, a njegovi rezultati predstavljeni su na okruglom stolu u prostorijama Škole.
–To je samo sad prva stepenica, jer nam predstoji sređivanje linka na sajtu Škole, gde će sva građa biti dostupna i vizuelno i u obliku tekstova. Očekuje nas i sređivanje građe i pisanje tekstova, da bismo po narednim konkursima dobili sredstva za Zbornik, koji vredi da bude objavljen. Njegov značaj biće višestruk, kako za naučno-stručna istraživanja, tako i kao pomoć na lokalnim nivoima, turističkim organizacijama, koje organizuju nove forme maskiranja, savremene spektakle i karnevale, kaže dr Vesna Marjanović, etnolog.
Tokom istraživanja naša sagovornica je otkrila je da je važno da se u karnevalskim danima razlikuju dečiji i karneval za odrasle, a kao primer pozitivne prakse navela je karneval predškolaca u okviru kikindskih „Dana ludaje“.
-Uočila sam da je u Kikindi važno da deca shvate svoje podneblje, jer priroda i kultura idu ruku pod ruku. Oni u ekološkom smislu shvataju svoju sredinu, jer su „Dani ludaje“ postavljeni u fokusu i mogu da se opredmete kroz masku i dečije ponašanje. Deca su nosioci tradicije. Sve ostale manifestacije bitne su, ali su za mene kao istraživača u pozadini, jer su ove dečije važnije i način kako se predškolske ustanove organizuju za učešće u samoj manifestaciji, koja je već postala brend u Kikindi.
Ovih dana aktuelna je priča o svrstavanju srpskog kola u UNESCO-vu listu nematerijalnih kulturnih bogatstava. Postoji želja da se i još jedan segment naše tradicije ovako vrednuje.
-Mi razmišljamo da, kad sve budemo završili na ovom projektu, predložimo za nacionalnu listu nematerijalnih bogatstava dečije povorke korinđaša, a to su upravo ove što sada najavljuju božićne praznike.
U naučno-istraživačkom radu učestvovale su profesorice jedine kikindske visokoobrazovne ustanove. Dr Kristina Planjanin Simić kao etnomuzikolog pratila je muzički i vokalni deo u projektu, master Gordana Roganović bila je zadužena za ugao etnokoreologije i igračkog nasleđa, a Vima Niškanović iz Etnografskog muzeja istraživala je važnost narodne nošnje. U samoj završnici projekta, profesorica Srbislava Pavlov u vrtiću „Bambi“ je sa studentima i predškolcima upriličila radionicu o obrednim maskama.
You may also like
Arhive
- jun 2022
- maj 2022
- april 2022
- mart 2022
- februar 2022
- januar 2022
- decembar 2021
- novembar 2021
- oktobar 2021
- septembar 2021
- avgust 2021
- jul 2021
- jun 2021
- maj 2021
- april 2021
- mart 2021
- februar 2021
- januar 2021
- decembar 2020
- novembar 2020
- oktobar 2020
- septembar 2020
- avgust 2020
- jul 2020
- jun 2020
- maj 2020
- april 2020
- mart 2020
- februar 2020
- januar 2020
- decembar 2019
- novembar 2019
- oktobar 2019
- septembar 2019
- avgust 2019
- jul 2019
- jun 2019
- maj 2019
- april 2019
- mart 2019
- februar 2019
- januar 2019
- decembar 2018
- novembar 2018
- oktobar 2018
- septembar 2018
- avgust 2018
- jul 2018
- jun 2018
- maj 2018
- april 2018
- mart 2018
- februar 2018
- januar 2018
- decembar 2017
- novembar 2017
- oktobar 2017
- septembar 2017
- avgust 2017
- jul 2017
- jun 2017
- maj 2017
- april 2017
- mart 2017
- februar 2017
- januar 2017
- decembar 2016
- novembar 2016
- oktobar 2016
- septembar 2016
- avgust 2016
- jul 2016
- maj 2016