Pitali smo psihologa: Kako „pobediti“ januarske krize?
On 23 januara, 2018 by Rubin RubinBožićni i novogodišnji praznici su prošli. Deca su se vratila školskim, a odrasli poslovnim obavezama i svakodnevnoj rutini. Euforije više nema, a najviše nedostaje bliskost koja vlada tokom prazničnog perioda.
-Najpozitivnije u tom dobu je što se ljudi više druže, upućeniji su jedni na druge, pojačana je socijalna interakcija. Dodiri su prisutniji: više se grlimo i ljubimo. Ujedno upućujemo lepe želje za narednu godinu. U takvom kontekstu obostrane pažnje, dolazi do promena na fiziološkom nivou. Luče se hormoni dopamin i oskitocin, koji utiču na naše zadovoljstvo i sreću. Zbog toga smo i bolje raspoloženi i zadovoljniji sobom. Usled tih pozitivnih emocija, bolje i u lepšem svetlu opažamo i sebe i druge, stoga i naše saqmopouzdanje biva jače izraženo, objašnjava psiholog Tatjana Tanović iz Centra za podršku porodici, lični razvoj i humano društvo „Poveži se“.
Sa njom smo razgovarali i o tranzicionoj fazi, odnosno prelaska sa svečarske atmosfere na uobičajenu:
-Većini ljudi povratak u svakodnevicu pada teško upravo zbog pomenutih razloga zbog kojih volimo praznike. Takođe, bitno je i koliko smo zadovoljni poslom kojem se vraćamo. Što je nivo zadovoljstva veći, radije ćemo se vraćati i obrnuto.
Za postpraznični period karakteristično je i to da se olako prekrše rezolucije koje smo zacrtali kao ciljeve za Novu godinu. Naša sagovornica pojasnila nam je kako da čovek ostane dosledan po tom pitanju.
-Da bi cilj prerastao u željeni ishod, potrebno je mnogo truda, rada i odricanja. Ako želimo da uspemo i ako želimo da kažemo „Da“ cilju, nekim stvarima moramo reći „Ne“ i to je zlatno pravilo. Da bismo uspeli u ostvarenju ciljeva, prvi uslov mora biti da je cilj lično naš, a ne nametnut od nekog drugog. Dakle, reći „Cilj mi je da mi ćerka završi fakultet“ ne može biti moj nego moje ćerke. Drugi uslov je da cilj bude u skladu sa sistemom vrednosti pojedinca i da je uopšteno u skladu sa ekologijom vrednosti: da bude moralan, pošten, korektan i da ne nanosi štetu drugima. Važno je i vremenski definisati cilj, jer nije isto reći „Želim da smršam“ i precizirati i reći „Hoću da skinem četiri kilograma za mesec dana“. Takvo vremensko ograničenje vrši jedan fin psihički pritisak, koji motivaciono deluje na osobu.
Tanović ističe da su u procesu ostvarivanja ciljeva olovka i papir zakon. Ukoliko je cilj dugoročan, treba ga raspodeliti na kraće vremenske jedinice. Kada se uspešno pređe prva prepreka, osoba je još više motivisana i tada za nju nema granica.
You may also like
Arhive
- jul 2022
- jun 2022
- maj 2022
- april 2022
- mart 2022
- februar 2022
- januar 2022
- decembar 2021
- novembar 2021
- oktobar 2021
- septembar 2021
- avgust 2021
- jul 2021
- jun 2021
- maj 2021
- april 2021
- mart 2021
- februar 2021
- januar 2021
- decembar 2020
- novembar 2020
- oktobar 2020
- septembar 2020
- avgust 2020
- jul 2020
- jun 2020
- maj 2020
- april 2020
- mart 2020
- februar 2020
- januar 2020
- decembar 2019
- novembar 2019
- oktobar 2019
- septembar 2019
- avgust 2019
- jul 2019
- jun 2019
- maj 2019
- april 2019
- mart 2019
- februar 2019
- januar 2019
- decembar 2018
- novembar 2018
- oktobar 2018
- septembar 2018
- avgust 2018
- jul 2018
- jun 2018
- maj 2018
- april 2018
- mart 2018
- februar 2018
- januar 2018
- decembar 2017
- novembar 2017
- oktobar 2017
- septembar 2017
- avgust 2017
- jul 2017
- jun 2017
- maj 2017
- april 2017
- mart 2017
- februar 2017
- januar 2017
- decembar 2016
- novembar 2016
- oktobar 2016
- septembar 2016
- avgust 2016
- jul 2016
- maj 2016
Calendar
P | U | S | Č | P | S | N |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |